Media centar

Poštovane/i,
već duže ova stranica nije u upotrebi jer je urađena nova. Nakon što smo uradili veb sajt Media centra https://mediacentar.me/ kreirali smo i novu fejsbuk stranicu:
https://www.facebook.com/profile.php?id=100090606205969

Media Centar Kvalitet medijskih sadržaja

Media centar(MC) je danas u Nikšiću završio seriju radionica na kojima je upoznavao građane/ke, civilne aktiviste i predstavnike političkih partija sa mogućnostima da utiču na unapređivanje kvaliteta novinarstva u lokalnim javnim medijima (radio i TV)

Media centar poziva sve zainteresovane građane i građanke da ukoliko imate primjedbe na rad javnih emitera i drugih elektronskih medija kontaktirate Media centar u cilju dobijanja podrške za podnošenje prigovora u vezi sa poštovanjem profesionalnih standarda u programskim sadržajima.

U.S. Embassy Podgorica

LOKALNI JAVNI EMITERI VAŽAN SEGMENT U KVALITETNOM INFORMISANJU JAVNOSTI

Media centar održao je danas konferenciju za medije na kojoj je predstavljen projekat: Za bolje izvještavanje lokalnih javnih emitera u Crnoj Gori koji finansira Ambasada SAD u Podgorici, čiji cilj je veće učešće građana u kreiranju programskih sadržaja i kontroli primjene profesionalnih standarda u izvještavanju lokalnih javnih emitera.

Projektom je obuhvaćeno 11 lokalnih javnih emitera: Radio Andrijevica, Radio Bar, Radio Berane, Radio Danilovgrad, Radio Kotor i Radio Tivat, TV Budva, TV Nikšić, TV Pljevlja, TV Rožaje i RT Herceg Novi. Na konferenciji za medije potpisan je Memorandum o saradnji lokalnih javnih emitera koji učestvuju u projektu i Media centra u cilju unapređenja komunikacije i saradnje u oblasti informisanja javnosti i unapređenja profesionalnih standarda u radu lokalnih javnih emitera.

O značaju saradnje loklanih javnih meitera i Media centra govorila je i Vjera Banićević-predsjednica Skupštine Unije lokalnih javnih emitera Crne Gore (ULES).

Na konferecniji za medije je predstavljena Analiza sadržaja centralnih informativnih emisija lokalnih javnih emitera koju su pripremile autorke Danica Laban i Snežana Bajčeta a koja je realizovana u periodu novembar-decembar 2022. godine. Analiza je pokazala da velika većina priloga u centralnim informativnim emisijama ispunjava standarde profesionalnog izveštavanja. Ključni izazovi odnose se na pitanje uloge javnih emitera u medijskom sistemu Crne Gore/kompeticija za pažnju gledalaca i slušalaca sa nacionalnim javnim emiterom i komercijalnim TV i radio stanicama – lokalno nasuprot nacionalog. Takođe, značajan izazov za lokalne javne emitere je spora produkcija sopstvenog sadržaja, izveštavanje „iza vijesti“. Izražen je i problem značajnog udjela pukog prenošenja saopštenja društvenih aktera nasuprot autonomom odabiru i obradi informacija. Jedan od izazova odnosi se i na izbor tema od značaja za građane nasuprot političkih tema, od značaja za političke aktere.

Takođe, predstavljeno je istraživanja javnog mnjenja u vezi sa lokalnim javnim emiterima i povjerenjem građana koje za potrebe projekta uradila agencija Defakto Consultancy u periodu novembar-decembar 2022. godine. Slaven Živković iz Defacto Consultancy agencije saopštio je nalaze istraživanja koji pokazuju da lokalni javni emiteri i dalje imaju značaj za stanovnike 10 opština u kojima je rađeno istraživanje. Posebno su čitani lokalni portali, što je u skladu sa generalnim trendom da se sve više ljudi u Crnoj Gori dominantno informiše preko interneta. Istraživanje ukazuje da u prosjeku više od pola ispitanika, u četiri opštine u kojima je rađeno istraživanje a gdje postoji lokalna javna televizija (Nikšić, Pljevlja, Rožaje, Budva), kažu da makar jednom nedjeljno gledaju lokalnog javnog emitera: 67.5% u Nikšiću, 69.1% u Pljevljima, 53.6% u Budvi i 52.7% u Rožajama. Svaki treći ispitanik kaže da u potpunosti vjeruje informacijama koje sazna putem lokalnih medija (lokalne televizije i lokalnog portala). Iako su lokalne televizije manje gledane od nacionalnih/kablovskih, oni koji ih gledaju više im vjeruju nego nacionalnim/kablovskim televizijama. Građani koji gledaju lokalne javne televije, smatraju da je njihov informativni program sve bolji, i čak 63.6% od onih koji gledaju televizije lokalnih javnih emitera, kaže da je informativni program danas bolji nego što je bio prije godinu. Oni koji gledaju informativni program televizija lokalnih javnih emitera, vide ga kao objektivnog, informativnog i zanimljivog. Posebno je važno istaći da u nešto većoj mjeri smatraju da je politički neutralan nego politički pristrasan.

Svaki drugi ispitanik koji kaže da sluša lokalni radio, kaže da to čini redovno u kolima a među ispitanicima koji slušaju radio, preko 55% je onih koji kažu da redovno slušaju radio lokalnog javnog emitera.

Analiza sadržaja i istraživanje povjeranja u rad lokalnih javnih emitera ukazuju na potrebu da se dalja jača finansijska i uređivačka samostalnost lokalnih javnih emitera. Uloga javnih lokalnih emitera u sistemu javnog informisanja je nezamjenjiva a informisnanje građana o lokalnim temama i pitanjima od značaja za stanovništvo ne mogu zadovoljiti ni RTCG kao ni komercijalni emiteri. Prilika da se unaprijedi položaj lokalnih javnih emitera, a samim tim i informisanje javnosti, predstavlja donošenje novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama koji u formi nacrta predviđa obavezu izdašnijeg finansiranja lokalnih javnih emitera ali i potpuno novi sistem izbora ključnih upravljačkih organa koji treba da budu depolitizovani.

Media centar nastaviće realizaciju aktivnosti koje mogu doprinijeti jačanju kapaciteta lokalnih javnih emitera u uvjerenju da time doprinosi poboljšanju medijskog pluralizma odnosno kvalitetnijeg informisanja javnosti. (Izvor: PR centar)

http://www.prcentar.me/clanak/lokalni-javni-emiteri-vaan-segment-u-kvalitetnom-informisanju-javnosti/2198

MEDIA CENTAR I NVO DOSTAVILE MINISTARSTVU KULTURE I MEDIJA PREDLOGE DOPUNA NACRTA MEDIJSKIH ZAKONA

Grupa od 47 NVO dostavila je Ministarstvu kulture i medija predloge dopuna medijskih zakona koji su bili na javnoj rasravi od 8. novembra do 18. decembra.
Predloženo je da se nacrt Zakona o medijima dopuni normom kojom se može otkloniti problem da su u ovom trenutku (u pozitivnim propisima) internetske publikacije (portal) i štampani mediji van kontrole primjene profesionalnih sandarda, skrivenog reklamiranja, itd... Predlaženo je da Agencija za elektronske medje (AEM) preraste u Agenciju za medije i proširi opseg djelovanja. Predlozima je zatraženo da se, po svaku cijenu, internetske publikacije pridruže audiovizuelnim medijskim uslugama kako bi se osigurala adekvatna uloga buduće Agencije za audiovizuelne usluge i poboljšala primjena profesionalnih standarda na portalima. Takođe, predloženo je da se zadrži postojeće rješenje iz zakona i da se komentari na portalima koji imaju uvredljiv sadržaj brišu u roku od 60 minuta od trenutka kada je ukazano na uvredljiv sadržaj a ne u roku od 8 sati, kako je predviđeno u nacrtu Zakona o medjima.
Media centar i grupa NVO je predložila da se proširi nadležnost buduće Agencije za AVM usluge u analizi tržišta i dodjeli nacionalnh frekvencija za TV emitere. Prema odredbama aktuelnog Zakona, ali i nacrta Zakona, Agencija nema nadležnost da sprovodi periodične analize tržišta i da, u odnosu na pokazatelje iz analize, dodjeljuje frekvenciju za nacionalne TV emitere. To u praksi dovodi do olakšane procedure za dobijanje nacionalne frekvencije i ulaska na crnogorsko tržište medija iz okruženja (prvenstveno Republike Srbije) koji u drugoj državi imaju centrale koje proizvode programske sadržaje koji se reemituju u Crnoj Gori. To dovodi, dalje, do ugrožavanje rada emitera uspostavljenih i utemeljenih u Crnoj Gori jer se ne mogu na skromnom marketinškom tržištu takmičiti sa televizijama iz okruženja koje veoma malo programskih sadržaja proizvode u Crnoj Gori, pa samim tim i nemaju značajne troškove, dok sa druge strane uzimaju znatan dio novca od marketinga.
Media centar i grupa NVO predlažu da se zakonom obavežu emiteri da su dužni da najmanje 10% ukupnog nedjeljnog programa posvete objavljivanju vijesti i informacija iz zone pokrivanja, što dalje treba urediti podzakonskim aktom. Takođe, ptrebno je da se zakonom obavežu emiteri da će minimalno učešće sopstvene produkcije u ukupnom sedmičnom emitovanju televizijskog ili radijskog programa iznositi najmanje 20%, što je predviđeno nacrtom Medijske strategije ali ne i nacrtom Zakona o AVM uslugama. Građani moraju dobiti informacije koje su im korisne u svakodnevnom životu, a mediji treba da to omuguće proizvodnjom sadržaja na teritoriji koju pokrivaju i u vezi sa potrebama građana sa teritorije koju pokrivaju. Ako se zakonom ne propiše minimalan procenat sopstvene proizvodnje sadržaja, velika je vjerovatnoća da mediji neće proizvoditi skoro ništa od sadržaja potrebnih građanima.
Media centar i grupa NVO takođe predlaže da se dopuni nacrt Zakona o AVM uslugama na način da se zadrži rješenje iz postojećeg Zakona i propiše da je emiter dužan da doprinosi:
1) slobodnom, istinitom, cjelovitom, nepristrasnom i blagovremenom informisanju javnosti o događajima u zemlji i inostranstvu;
2) poštovanju i promociji osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrijednosti, institucija i pluralizma ideja;
3) unapređenju kulture javnog dijaloga i poštovanju jezičkih standarda.”
Ukoliko se zakonom ne stvori obaveza poštovanja profesionalnih standarda, onda će elektronski mediji moći da krše profesionalne standarde, šire govor mržnje i budu puka propaganda političkih partija, bez bilo kakve sankcije od strane Agencije za AVM usluge, a poštovanje standarda i sprečavanje govora mržnje će se jedino moći ostvariti nakon dugogodišnjih postupaka pred sudom. Agencija za AVM usluge treba da vrši ulogu regulatora i prema medijima koji krše profesionalne standarde preduzima novčane sankcije, privremeno ili trajno oduzime odobrenja za rad, što joj, kao mogućnosti, pruža Zakon.
Takođe, predloženo je da se broj članova Savjeta RTCG poveća za dva člana (u odnosu na Nacrt), sa 11 na 13, od kojeg bi jednog predlagala nacionalna vijeća manjinskih naroda a drugog NVO iz oblasti rodne ravnopravnosti. Istovremeno, kroz izmjene nacrta Zakona, naknade članovima Savjeta treba umanjiti za 50% u odnosu na važeće zakonsko rješenje (i da budu 50% prosječne mjesečne zarade u RTCG), kako se ne bi uvećao iznos sredstava planiran za naknade članovima Savjeta RTCG.
Media centar i grupa NVO predlaže da se nacrt Zakona o AVM uslugama i nacrt Zakona o RTCG izmijene u prelaznim odredbama i da se propiše pokretanje postupka izbora novih članova/ca Savjeta u roku od 8 dana nakon usvajanja ova dva zakona. Ne postoji valjan argument koji može biti opravdanje da se zadrži rješenje koje se nalazi u nacrtima zakona a kojima je propisano da sadašnjem Savjetu Agencije i RTCG mandat traje do kraja, odnosno naredne tri do četiri godine, kao i da aktuelni menadžmentu ostane do kraja mandata na svojim funkcijama. S obzirom na to da se donose novi Zakon o AVM uslugama i novi Zakon o RTCG kojim se unapređuje zaštita javnog interesa jer se propisuju nove norme kojima se unapređuje samostalnost upravljačkih organa, neophodno je odmah nakon usvajanja medijskih zakona pristupiti njihovoj primjeni. U novom Zaklonu o RTCG u sastav Savjeta uvode se novi predstavnici novih ovlaštenih predlagača (Advokatska komora, predstavnici NVO iz oblasti rodne ravnopravnosti i dr.) koji treba da doprinesu unapređenju rada ovog ključnog upravljačkog organa. Takođe, uvode se novi kriterijumi u pogledu kvalifikacija/iskustva članova Savjeta kao i novi kriterijumi za NVO kao ovlaštene predlagače. Zato je potpuno opravdano da se odmah nakon usvajanja ova dva zakona započne procedura izbora novih upravljačkih organa. Ovo se odnosi i na izbor novih direktora Agencije za AVM usluge i RTCG jer su i za ove funkcije pooštreni kriterijumi za izbor. Nacrtima zakona predviđeno je da kandidati za direktore umjesto sadašnjih 5 moraju imati najmanje 10 godina radnog iskustva u VII stepenu kvalifikacije.
Ukoliko Vlada želi profesionalizaciju Agencije za AVM usluge i RTCG, onda ne treba odlagati primjenu zakona i imenovanje novih upravljačkih struktura. Ako Vlada neće odmah profesionalizaciju RTCG i Agencije za AVM usluge, onda time obesmišljava dugutrajan rad clanova radne grupe, ali i zaustavlja ispunjavanja obaveza iz procesa pridruživanja EU.

Predloge su podržale sledeće NVO:

1. Media centar
2. Institut za medije Crne Gore
3. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
4. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
5. NVO 35 mm
6. Anima
7. NVO "Koračajte sa nama -PHIREN AMENCA"
8. Centar za razvoj nevladinih organizacija
9. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
10. SOS telefon Bijelo Polje
11. Bjelopoljski demokratski centar
12. NVO "NADA-Herceg Novi"
13. Bjelopljski savez nevladinih organizacija
14. NVO Ksena Centar savjetodavne podrške osobama sa iskustvom porodičnog nasilja
15. Manifest
16. E Roma
17. Udruženje za zaštitu prava radnika
18. NVO Razvojni centar
19. Centar za seoski razvoj
20. NVO ZSP
21. Evropski omladinski centar
22. NVO Multimedijalni studio
23. NVO Građanski aktivizam
24. NVO Breznica
25. Fondacija Pomoć-akcija za sjever Cren Gore
26. NVO Vijeće Egipćana i Roma Berane
27. NVO Stečajci u Crnoj Gori-Berane
28. NVO Eko Vrbica
29. PRONEN
30. NVO Zeleni korak Ulcinj
31. NVO UBA-Ulcinj
32. Novi Horizon
33. NVO Mogul
34. NVO Sua sponte
35. NVO Info sport CG
36. NVO Boka
37. NVO AKC
38. NVO Zelena dolina Potkrajci
39. NVU Alternativa -Pljevalja
40. Građanski bankarski ombudsman-Danilovgrad
41. NVO Koalicija za održivi razvoj
42. NVO Zelena akcija-Pljevlja
43. NVO Turističko informativni centar-Herceg Novi
44. NVO Green Action
45. NVO Lokalno omladinsko vijeće, Lokalni omladinski savjet
46. NVO Forum za razvoj demokratije-Bijelo Polje
47. NVO Demokratski progres

Goran Đurović, direktor Media centra
Podgorica, 20. decembar 2022.