NeuroSplit - volontiranje

26.2., utorak, naši članovi sekcije Volontiranje su naučili na radionici šivanja kako zbrinuti ranu te kako koristit osnovne i napredne vrste šavova kao što su madrac, povratni i neprekinuti šav.
Hvala našim voditeljima radionica dr. Mustapiću i dr. Boban te se vidimo na idućoj radionici.

17.5.2018. – SVJETSKI DAN HIPERTENZIJE

Arterijska hipertenzija jest kronična bolest pri kojoj je krvni tlak u arterijama povišen. Uslijed ovog povišenja, a kako bi se održao normalni protok krvi kroz krvne žile, potreban je snažniji rad srca. Hipertenzijom se smatra stanje kod kojega su vrijednosti krvnog tlaka trajno na razini iznad 140/90 mmHg.

Pojam hipertenzija u se najčešće koristi kada se govori o arterijskoj hipertenziji, stanje povišenog krvnog tlaka u arterijama sustavnog krvotoka, iako hipertenzija može označavati i npr. povišenje krvnog tlaka u plućnom krvotoku (plućna hipertenzija) ili u sustavu portalnog krvotoka (portalna hipertenzija).

U primarnu hipertenziju spada oko 90–95% slučajeva, što znači da je do povišenja krvnog tlaka došlo bez jasne podležeće bolesti. Preostalih 5–10% slučajeva, koji nastaju kao posljedica bolesti bubrega, arterija, srca ili endokrinog sustava smatra se sekundarnom hipertenzijom.

Hipertenzija predstavlja glavni čimbenik rizika za razvoj moždanog udara, infarkta miokarda, zatajenja srca, aneurizme arterija i nekih oblika kroničnog oštećenja bubrega. Čak je i umjereno povišenje krvnog tlaka povezano sa skraćenim očekivanim trajanjem života.

Promjene u načinu prehrane i načinu života mogu pomoći pri nadzoru nad vrijednostima krvnog tlaka i umanjiti opasnost od s njime povezanih komplikacija. Međutim, u bolesnika kod kojih su navedene promjene neučinkovite ili nedovoljne, potrebno je liječenje lijekovima.

14.5.-20.5.2018. – TJEDAN SVJESNOSTI O MENTALNOM ZDRAVLJU

Ovogodišnji tjedan svjesnosti o mentalnom zdravlju usmjeren je na stres. Istraživanja su pokazala da 16 milijuna ljudi svake godine doživljava probleme vezane uz mentalno zdravlje, a stres je ključni čimbenik u tome.

Koraci koje možete poduzeti kada osjećate da ste pod stresom:

1. Shvatite u kojim trenucima stres uzrokuje probleme
• Pokušajte uspostaviti vezu između umora ili boli i pritisaka u životu s kojima se suočavate
• Pazite na fizička upozorenja poput napetih mišića, pretjeranog umora, glavobolja ili migrene

2. Utvrdite uzroke stresa
• Pokušajte utvrditi temeljne uzroke
• Razvrstajte moguće razloge Vašeg stresa u tri kategorije: 1) one s praktičnim rješenjem 2) one koji će postati bolji s vremenom 3) one koje ne možete učiniti ništa u vezi njih
• Pokušajte ne brinuti o onima u drugoj i trećoj skupini

3. Osvrnite se na svoj način života
• Preuzimate li previše odgovornosti na sebe?
• Postoje li stvari koje radite, a koje bi netko drugi mogao raditi?
• Možete li raditi stvari na ležerniji način?
• S obzirom na odgovore na prethodna pitanja, možda ćete morati posložiti prioritete i organizirati svoj život na drugačiji način
• Ovo će Vam pomoći u oslobađanju pritiska do kojeg može doći od pokušaja da sve odjednom učinite

4. Tjelovježba
• Pokušajte integrirati tjelovježbu u svoj način života jer može biti vrlo učinkovita u ublažavanju stresa
• Čak i izlazak na svježi zrak i lagana tjelovježba, kao što je šetnja do trgovine, može pomoći

5. Odvojite vrijeme za odmor i opuštanje
• Potrebno je održavati ravnotežu između odgovornosti prema drugima i odgovornosti prema sebi
• Odmor i opuštanje su jako bitni za mentalno zdravlje
• Obraćajte pažnju na misli i osjećaje na način koji povećava našu sposobnost upravljanja teškim situacijama i mudar izbor u istima
• Istraživanje je pokazalo da su se kod ljudi na ovaj način smanjili učinci stresa, anksioznosti i srodnih problema kao što su nesanica, slaba koncentracija i loša raspoloženja

6. Miran san
• Stres jako utječe na kvalitetu spavanja
• Možete li promijeniti svoju okolinu kako biste poboljšali svoj san?
• Možete li napraviti male promjene u životnom stilu koje bi Vam pomogle da dobijete miran san?

7. Nemojte biti previše strogi prema sebi
• Sjetite se da je loš dan univerzalno ljudsko iskustvo i da svatko može imati loš dan
• Kada postanete kritični prema sebi i svojim postupcima i pogreškama, pokušajte oprostiti sebi za učinjeno
• Ako ste posrnuli ili podbacili u nečemu, nemojte razmišljati o tome u nedogled
• Budite sebi najbolji prijatelj: budite ljubazni i budite sami sebi podrška
• Uzmite nekoliko minuta svaki dan kako biste bili zahvalni i voljeli sebe