kroativ.at

U Absamu u Tirolu policija traga za nepoznatim muškarcem koji je u ponedjeljak ujutro opljačkao 19-godišnjaka nedugo nakon što je izišao iz autobusa. Mladić je prije toga doputovao iz Innsbrucka, a napad se dogodio na nogostupu u Breitwegu.

Prema policijskim informacijama, 19-godišnji Austrijanac kretao se pješice prema sjeveru između 7:50 i 8 sati, neposredno nakon autobusne postaje "Breitweg".

Napadnut na nogostupu

Nepoznati muškarac prišao mu je odmah nakon postaje i, prema navodima policije, iznenada ga pritisnuo uz cestovnu ogradu na istočnoj strani nogostupa.

Uz prijetnju nasiljem zatražio je da mu preda novac. Mladić mu je potom dao manji dvoznamenkasti iznos u eurima.

Policija traži svjedoke

Napadač je nakon pljačke pobjegao pješice prema sjeveru. Policija je odmah pokrenula intenzivnu potragu u blizini mjesta događaja, no ona zasad nije dala rezultat.

Osumnjičeni je opisan kao muškarac star između 18 i 20 godina, visok oko 190 centimetara, mišićave građe, kratke kovrčave tamne kose. Govorio je njemački bez dijalekta, a u trenutku napada nosio je svijetloplavu majicu i crnu trenirku.

Policija moli svjedoke da se jave Policijskoj postaji Hall in Tirol.

Iako je novi europski sustav azila tek nedavno stupio na snagu, u Bruxellesu se već raspravlja o dodatnom pooštravanju pravila. Među prijedlozima su brže deportacije, ukidanje supsidijarne zaštite i uvođenje godišnje gornje granice za prihvat izbjeglica.

Europska unija mogla bi uskoro ponovno mijenjati svoju migracijsku politiku. Prema informacijama njemačkog lista Bild, vodeća politička grupacija u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), zalaže se za dodatno pooštravanje azilnih pravila, iako je novi Zajednički europski sustav azila (GEAS) tek nedavno počeo s primjenom.

Glavni cilj novih prijedloga je ubrzati povratak osoba koje nemaju pravo na međunarodnu zaštitu te dodatno ograničiti mogućnosti ostanka u državama članicama Europske unije.

Njemačka i Austrija traže stroži pristup

Prema dostupnim informacijama, najveći zagovornici novih mjera su Njemačka i Austrija.

Jedan od prijedloga predviđa mogućnost vraćanja tražitelja azila već na vanjskim granicama Europske unije ako dolaze iz sigurnih trećih zemalja, poput Turske. Također se predlaže da se osobe kojima je odobrena zaštita vrate u matične zemlje čim se sigurnosna situacija ondje stabilizira.

Na meti i supsidijarna zaštita

Posebnu pozornost izazvao je prijedlog ukidanja instituta supsidijarne zaštite.

Riječ je o obliku međunarodne zaštite za osobe koje ne ispunjavaju uvjete za azil, ali bi se povratkom u domovinu suočile s ozbiljnom opasnošću, primjerice zbog rata ili oružanog sukoba.

Zagovornici izmjena smatraju da velik broj osoba ostaje u Europskoj uniji i nakon što razlozi zbog kojih su dobili zaštitu više ne postoje.

Weber: Vrijeme je za obnovu vlastitih država

Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber poručio je kako bi osobe koje su dobile privremenu zaštitu nakon završetka sukoba trebale pomoći u obnovi svojih država.

Naglasio je kako bi se predložene promjene prvenstveno odnosile na buduće migracijske krize i nove zahtjeve za azil.

Predlaže se godišnja kvota od 300.000 izbjeglica

Njemački zastupnik CDU-a Detlef Seif smatra da Europska unija treba uvesti gornju granicu za prihvat izbjeglica.

Prema njegovom prijedlogu, države članice zajedno bi godišnje primale najviše 300.000 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, uz uvjet da ne predstavljaju sigurnosni rizik.

Istodobno smatra da treba spriječiti, kako navodi, zlouporabu azilnog sustava iz ekonomskih razloga.

Planiraju se centri za povratak izvan Europske unije

Među prijedlozima nalazi se i uspostava centara za povratak migranata u trećim državama, poput Ruande ili Uzbekistana.

Zagovornici smatraju da bi takvi centri ubrzali postupke deportacije i smanjili pritisak na zemlje članice Europske unije.

Konačna odluka još nije donesena

Za sada se radi o političkim prijedlozima koji tek trebaju proći zakonodavni postupak.

Kako bi promjene stupile na snagu, Europska komisija prvo mora pripremiti odgovarajuće zakonske prijedloge, nakon čega ih moraju odobriti Europski parlament i države članice Europske unije.